Neolitički ljudi u Berišu (oko 5000.–3500. pr. Kr.) bili su prvi stalni poljodjelci i stočari na području Ljubuškog. Njihov život bio je vezan uz plodno polje i vodu.
Karta se učitava…
Priča o stalnom naseljavanju ljubuškog kraja počinje još daleko u Anadoliji.
Naime, prvi rani poljodjelci s ovog područja, koji su bili drugog podrijetla od lovaca-sakupljača koji su ranije živjeli u Europi, krenuli su još oko 7000.–6000. pr. Kr. iz Anadolije preko Grčke i Makedonije prema sjevernom Balkanu i Podunavlju.
Sa sobom su u Europu donijeli nove gene, ali i nove tehnologije: uzgoj biljaka i životinja, keramiku i trajne kuće.
Ljudi koji su se naselili u ljubuškom kraju nisu „došli iz Anadolije“ izravno, već su bili dio lanca širenja koji je počeo tamo, a kroz stoljeća se pomicao prema sjeveru i zapadu, da bi se na kraju vratio i prema jugu — u Hercegovinu.
Razumno je pretpostaviti da su u Ljubuški stigli iz pravca Podunavlja i sjevernog Balkana, kao dio šireg neolitičkog kulturnog kruga srednjeg Balkana — najvjerojatnije u sklopu starčevačke kulture (6200.–5200. pr. Kr.) ili njezinih lokalnih varijanti, koje su se iz svog središta na lijevoj obali Dunava širile prema jugu, uključujući Bosnu i Hercegovinu.1
Videozapis: Rekonstrukcija lica anadolijskog neolitičkog poljodjelca
Najstarije arheološko nalazište koje govori o trajnom naseljavanju ljubuškog kraja nalazi se u Berišu, zaseoku Humca.
Lokalitet se nalazi u istočnom dijelu Ljubuškog polja, između dviju rijeka, što upućuje na povoljne uvjete za stalnu naseobinu.
Neolitičko nalazište Beriš u zaseoku Beriš na Humcu kod Ljubuškog otkriveno je 2015. godine, a sustavna probna istraživanja provedena su 2016. godine.
Iako su lokalni amateri i zaljubljenici u povijest navodili kako su u Berišu i ranije nailazili na arheološke predmete i ulomke keramike, tek su istraživanja koja je inicirao arheolog Mirko Rašić, voditelj Odjela za arheologiju Kulturno-sportskog centra Ljubuški predstavljala prvo znanstveno dokumentirano i metodološki provedeno istraživanje ovog neolitičkog naselja.2
Istraživanja je vodio Brunislav Marijanović (Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Odjel za arheologiju) — autor znanstvenog rada o Berišu iz 2019, zajedno s Mirkom Rašićem — koordinatorom terenskih aktivnosti i prezentacije nalaza javnosti.
Već 2015. su uočeni tragovi neolitičkog naselja otvorenog tipa u istočnom dijelu Ljubuškog polja.
Tijekom 2016. godine sustavna probna iskopavanja (sonde) na površini od oko 1.000 m² potvrdila su postojanje intaktnog kulturnog sloja s neolitičkom građom.
Tijekom istraživanja u Berišu otkriveni su brojni tragovi svakodnevnog života neolitičkih ljudi. pronađena je keramika — posude za kuhanje i čuvanje hrane, kao i kremeni alati: strugala, sječiva, odsjeci — korišteni za obradu drveta, kostiju, pripremu hrane.
Pronađene su i životinjske kosti što je dokaz stočarstva, a navode se i mogući tragovi divljih vrsta, što upućuje na dopunski lov.
U intaktnom kulturnom sloju debljine 20–30 cm, u kojem su nalazi očuvani na izvornom položaju, otkriveni su tragovi potencijalne neolitičke kuće. Na dubini od oko pola metra ispod današnje površine, u jednom dijelu iskopine pojavila se čvrsta, nabijena podnica od gline i sitnog kamenja — vjerojatno pod kuće na kojoj su ljudi hodali, pripremali hranu i spavali. U toj podnici vidljive su ovalne praznine, otisci drvenih stupova koji su nekad držali zidove i krov. Raspored tih stupova ocrtavao je pravokutnik, vjerojatno dimenzija oko 4 s 5 metara — dovoljno velik da u njemu živi jedna obitelj s djecom. Unutar tog prostora pronađeni su i tragovi vatre, tamnija zemlja od gorjenja — možda ognjište na kojem su kuhali obroke i grijali se hladnim večerima. Zidovi su vjerojatno bili od isprepletenog pruća premazanog glinom, a krov od trske ili slame, nagnut prema van kako bi kiša otjecala. Jednostavna, ali funkcionalna kuća — dom prvih stalnih stanovnika Ljubuškog.
Slika: Rekonstrukcija neolitičke kuće iz Beriša (oko 5000.–4500. pr. Kr.) na temelju arheoloških nalaza: pravokutni tlocrt, drveni stupovi, zidovi od pletera i gline, dvovodni krov od trske
Među nalazima koje su amateri poput Kreše Vujevića pronalazili u Ljubuškom polju, posebno se ističe Među nalazima iz Ljubuškog polja nalazi se i keramički predmet koji oblikom podsjeća na neolitički riton, posebnu posudu nalik rogu.
Riton nije bio obična posuda za kuhanje ili čuvanje hrane; vjerojatno je služio za ritualne obrede, libacije ili ceremonije.
Bez stručne analize i potvrđenog mjesta nalaza nije moguće sa sigurnošću reći je li riječ o ritonu niti ga izravno povezati s Berišem, no ukoliko bi se pokazalo da je riječ o neolitičkom ritonu, njegov nalaz u blizini Beriša sugerirao bi da su ljudi ovdje imali razvijene vjerske prakse i bili dio šireg kulturnog kruga danilske kulture iz Dalmacije, s kojom su vjerojatno trgovali ili razmjenjivali ideje. To bi značilo da Beriš nije bio samo poljodjelsko naselje — bio je i mjesto gdje su se ljudi okupljali oko vatre, dijelili obroke, ali i izvodili obrede koji su im davali smisao i povezanost s nevidljivim svijetom.3
Izvori
Marijanović, B. (2019). Beriš kod Ljubuškog – primjer mikroneolitičkog nalazišta. Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu. Dostupno na: https://pdfs.semanticscholar.org/ef24/b66b475ea6eab0d2630bd38605a71d53d3de.pdf
Al Jazeera Balkans (2015). U Ljubuškom otkriveno nalazište iz mlađeg kamenog doba. Dostupno na: https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2015/11/11/u-ljubuskom-otkriveno-nalaziste-iz-mladeg-kamenog-doba
Marijanović, B. (2019). Beriš kod Ljubuškog – primjer mikroneolitičkog nalazišta. Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu.
Klix (2015). U Ljubuškom otkriveno nalazište iz mlađeg kamenog doba. Dostupno na: https://www.klix.ba/scitech/nauka/u-ljubuskom-otkriveno-nalaziste-iz-mladjeg-kamenog-doba/151111145
Jabuka.tv (2015). U Ljubuškom otkriveno neolitičko naselje iz mlađeg kamenog doba. Dostupno na: https://www.jabuka.tv/u-ljubuskom-otkriveno-neoliticko-naselje-iz-mladeg-kamenog-doba/
Sarajevo Times (2016). Valuable Prehistoric Archaeological Site found near Ljubuski. Dostupno na: https://sarajevotimes.com/valuable-prehistoric-archaeological-site-found-near-ljubuski/
