Na brdu Jurjevica iznad Mostarskih Vrata, samo nekoliko kilometara od Ljubuškog, krije se jedno od najstarijih svjedočanstava ljudskog života u ovom kraju. Riječ je o prapovijesnoj gradini – utvrđenom naselju koje su prije više tisućljeća podigle prve organizirane zajednice na tlu Hercegovine.
Gradine su kamene utvrde na vrhovima brda, karakteristične za brončano i željezno doba (otprilike 1800.–300. pr. Kr.). Gradile su ih prapovijesne zajednice kao sigurna mjesta za život, obranu, skladištenje hrane i nadzor nad prometnim pravcima.
Na Jurjevici se i danas mogu uočiti ostaci suhozidnih bedema i tragovi naselja na vrhu brda, što arheolozi prepoznaju kao tipičnu prapovijesnu gradinu.
Obrambeni zidovi na Jurjevici prema opisima imaju obim oko 300 m, a na pojedinim mjestima očuvani su do približno 1,5 m visine.
Potencijalna rekonstrukcija 
Pogled s Jurjevice Prvi poznati stanovnici ovog područja bili su Iliri – indoeuropski narod koji je naselio Balkan u brončanom dobu. Na širem prostoru zapadne Hercegovine živjela su ilirska plemena Daorsi, Ardijejci i Delmati, ovisno o razdoblju i političkim promjenama.
Ljudi s Jurjevice vjerojatno su pripadali jednoj od tih ilirskih skupina. Bavili su se:
- Stočarstvom – uzgojem ovaca, koza i goveda na okolnim pašnjacima
- Poljodjelstvom – uzgojem žitarica u plodnijim dolinama
- Trgovinom i razmjenom – kontrolom nad prometnicama kroz usjek Mostarskih Vrata
Unutar gradinskih bedema pronađeni su ostaci kuća, ognjišta, keramike i metalnih predmeta, što svjedoči o organiziranom i dugotrajnom boravku. Život na gradini bio je kolektivan – više obitelji živjelo je zajedno, dijeleći obranu i resurse.
Gradine nisu bile samo vojni objekti. Služile su i kao:
- Mjesta okupljanja za donošenje važnih odluka
- Trgovačka središta za razmjenu dobara između jadranske obale i unutrašnjosti
- Ritualni prostori s mogućom simboličkom ulogom za zajednicu
Položaj gradine na Jurjevici nije slučajan. S vrha brda pucao je pogled na cijelo Ljubuško polje, dolinu Trebižata i prometni pravac prema Mostaru. To je omogućavalo:
- Kontrolu nad prolazom kroz Mostarska Vrata
- Rano uočavanje opasnosti od neprijateljskih upada
- Komunikaciju s drugim gradinama u nizu (Klobuk–Vitina–Radišići–Ljubuški–Mostarska Vrata–Studenci)
Iako je lokalitet Jurjevica evidentiran kao prapovijesno nalazište s ostacima gradine, sustavna arheološka iskapanja još nisu provedena. Većina znanja temelji se na terenskim pregledima, usporedbi s drugim gradinama u Hercegovini i prostorno-planskoj dokumentaciji.
