Lokalitet Utvica – Stari grad nalazi se na vrhu brda Utvice, visokom oko 231 m, sjeverno od ceste Ljubuški–Vitina–Grude. Na topografskoj karti vrh je označen nazivom Stari grad, približno na koordinatama 43°15′22″ N, 17°27′45″ E.arheohercegovina
Riječ je o višeslojnom arheološkom položaju, odnosno mjestu koje je vjerojatno imalo funkciju u više razdoblja:
- prapovijest: gradinsko naselje;
- rimsko razdoblje: manja utvrda, vjerojatno iz šireg razdoblja od 1. do 6. stoljeća;
- srednji vijek: moguća stražarnica ili manji obrambeni objekt.
U novijim lokalnim opisima za prapovijesnu gradinu navodi se i naziv Samograd, dok se rimska tvrđava opisuje kao manji utvrđeni objekt podignut na starijoj gradini.bolji-ljubuski
Najstariji podaci
Najvažniji rani zapis potječe od arheologa Ćire Truhelke, koji je 1893. godine u radu o rimskim nalazima u Vitini spomenuo da se na brdu Utvici nalazila prapovijesna naseobina, a da je u srednjem vijeku ondje postojala „nekakva stražarnica”, čiji se podor još vidio.arheohercegovina
Truhelkin zapis je vrlo kratak i ne donosi:
- plan utvrde;
- dimenzije zidova;
- opis obrambenog sustava;
- stratigrafiju;
- popis pokretnih nalaza;
- sigurnu dataciju pojedinih faza.
Zbog toga je važno razlikovati ono što je izravno dokumentirano od kasnijih pretpostavki.
Što navodi Arheološki leksikon
Lokalitet Utvica registriran je u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine, gdje ga je obradio Boško Marijan. U sažetom opisu navodi se rimsko naselje s ostacima zidova rimskih zgrada i ulomcima crijepa, okvirno datirano u 1.–4. stoljeće.arheohercegovina
Međutim, postoji moguća zabuna oko naziva Utvica. Truhelka je istim imenom možda označio:
- zaseok Utvica ispod brda, uz cestu Vitina–Grude, gdje su se nalazili rimski građevinski ostaci;
- samo brdo Utvica, na čijem se vrhu nalazi Stari grad.
Hercegovački arheološki portal upozorava da se ostaci koje je Truhelka opisao u zaseoku danas teško prepoznaju, dok je brdo s gradinom zaseban i nedovoljno istražen položaj.arheohercegovina
Je li riječ o rimskoj tvrđavi?
U stručnim popisima lokalitet se često navodi kao rimska utvrda podignuta na prapovijesnoj gradini. Jedan pregled rimskih vojnih i obrambenih objekata smješta ga u razdoblje 1.–6. stoljeća.unsa
Ipak, dostupni podaci ne dopuštaju da se sa sigurnošću kaže da je Utvica bila veliki rimski vojni logor, poput Gračina na Humcu. Vjerojatnija je interpretacija:
- manjeg nadzornog ili obrambenog objekta;
- osmatračnice uz komunikaciju kroz područje Vitine;
- utvrđenog položaja povezanog s obližnjim rimskim naseljem;
- kasnije ponovno korištene gradine.
Položaj je strateški razumljiv: s vrha se moglo nadzirati područje Vitine, komunikaciju prema Ljubuškom i Grudama te prilaze dolinom. No za potvrdu konkretne funkcije potrebna su sustavna istraživanja.
Koliko je lokalitet istražen?
Prema dostupnoj literaturi, Utvica nije prošla opsežna sustavna arheološka iskopavanja. Poznati podaci uglavnom se temelje na:
- obilascima i površinskom opažanju;
- starim zapisima Ćire Truhelke;
- registraciji u Arheološkom leksikonu BiH;
- kasnijim lokalnim opisima i kartografskim podacima;
- evidentiranju ostataka zidova, cigle i crijepa.
U popisima arheoloških nalazišta općine Ljubuški navode se lokaliteti Grad, Utvica, Tabakovac, Utvica i sama Utvica, što pokazuje da na širem području postoji više evidentiranih točaka, a ne nužno samo jedan jedinstveni objekt.ljubuski
Što bi nova istraživanja mogla razjasniti
Najvažnija otvorena pitanja su:
- je li na vrhu brda doista postojala rimska utvrda ili samo manji nadzorni objekt;
- koliko je velika bila prapovijesna gradina;
- postoji li kontinuitet korištenja od prapovijesti do srednjeg vijeka;
- pripadaju li rimski zidovi na vrhu brda istom kompleksu kao ostaci u zaseoku Utvica;
- kada je i zašto izgrađena srednjovjekovna stražarnica;
- kakav je odnos lokaliteta prema rimskoj komunikaciji kroz Vitinu i obližnjem kompleksu na Humcu.
Najkorisniji sljedeći koraci bili bi sustavni terenski pregled, GPS i fotogrametrijsko snimanje, geofizička prospekcija te nekoliko ciljanih sondi. Posebno bi keramika, novac, opeka s pečatima i način zidanja mogli pomoći u preciznijem određivanju kronologije.
Ukratko, Utvica–Stari grad najvjerojatnije je prapovijesna gradina ponovno korištena u rimsko i možda srednjovjekovno doba, ali lokalitet još nije dovoljno istražen da bi se pouzdano rekonstruirali njegova veličina, funkcija i povijesni razvoj. Dostupna istraživanja zasad više potvrđuju važnost položaja nego što daju konačne odgovore.
